Knjiga

Knjiga je skup ili kolekcija pisanih, štampanih, ilustrovanih ili praznih listova, načinjenih od papira, pergamenta ili nekog drugog materijala, koje su obično spojene sa jedne strane.^[1] Strane listova knjige zovu se stranice. U novije vrijeme postale su poznate i elektronske knjige.

Prema UNESCO-ovoj definiciji, knjiga mora imati minimalno 49 stranica. Publikacija s manje od 49 stranica naziva se brošura.

Knjiga se koristi za čitanje očima ili vrhovima prstiju, te sluhom u slučaju audioknjiga. Tako se prikupljaju informacije koje su odštampane ili snimljene.

Pod knjigom se također podrazumijevaju literarni radovi koji se sastoje određenog broja tomova, pa se po tome razlikuju od časopisa i magazina, koji izlaze periodično i na neodređeno vrijeme.

Ljudi koji vole sakupljati ili čitati knjige zovu se bibliofili, knjigoljupci ili, neformalno, knjiški moljci.

U ograničenom smislu, knjiga je samodovoljan dio ili dio duže kompozicije, definicija koja odražava da su u antičko vrijeme duga djela morala biti napisana na nekoliko svitaka i da je svaki svitak morao biti identificiran po knjizi koju je sadržavao. Svaki dio Aristotelove fizike naziva se knjiga. U neograničenom smislu, knjiga je kompoziciona cjelina čiji su dijelovi takvi dijelovi, bilo da se zovu knjige, poglavlja ili dijelovi.

Knjige se mogu sastojati samo od crteža, gravura, fotografija, križaljki itd. U fizičkoj knjizi, stranice mogu biti ostavljene prazne ili mogu sadržavati apstraktni skup linija koje podržavaju unose, kao što su knjiga računa, knjiga termina, knjiga autograma, bilježnica, dnevnik ili knjiga za skice. Neke fizičke knjige napravljene su sa stranicama dovoljno debelim i čvrstim da podrže druge fizičke objekte, poput spomenara ili albuma s fotografijama. Knjige se mogu distribuirati u elektronskom obliku kao e-knjige i u drugim formatima.

Iako se u običnom akademskom govoru monografija podrazumijeva kao specijalistički akademski rad, a ne kao referentni rad na naučnoj temi, u bibliotečkoj i informatičkoj nauci monografija u širem smislu označava svaku neserijsku publikaciju završenu u jednom svesku (knjizi) ili konačnom broj tomova, za razliku od serijskih publikacija poput časopisa ili novina. Knjige se prodaju i drugdje i mogu se posuditi iz biblioteka. Google je procijenio da je do 2010. godine objavljeno oko 130.000.000 naslova.[2]^[2] U nekim bogatijim zemljama, prodaja štampanih knjiga je smanjena zbog povećane upotrebe e-knjiga.^[3] Iako u većini zemalja štampane knjige i dalje nadmašuju svoje digitalne primjerke zbog toga što mnogi ljudi i dalje preferiraju čitanje na tradicionalan način.^[4]^[5]^[6]

^ IEILS, str. 41
^ "Books of the world, stand up and be counted! All 129,864,880 of you". 5. 8. 2010. Arhivirano s originala, 15. 8. 2010. Pristupljeno 15. 8. 2010. After we exclude serials, we can finally count all the books in the world. There are 129,864,880 of them. At least until Sunday.
^ Curtis, George (2011). The Law of Cybercrimes and Their Investigations. str. 161.
^ "Print Has Prevailed: The Staying Power of Physical Books". Visual Capitalist. 15. 10. 2021.
^ "E-Books Still No Match for Printed Books". Statista. 21. 4. 2022.
^ "Physical books still outsell e-books — and here's why". CNBC. 19. 9. 2019. Pristupljeno 2. 1. 2021.

[1] IEILS, str. 41

[2] "Books of the world, stand up and be counted! All 129,864,880 of you". 5. 8. 2010. Arhivirano s originala, 15. 8. 2010. Pristupljeno 15. 8. 2010. After we exclude serials, we can finally count all the books in the world. There are 129,864,880 of them. At least until Sunday.

[3] Curtis, George (2011). The Law of Cybercrimes and Their Investigations. str. 161.

[4] "Print Has Prevailed: The Staying Power of Physical Books". Visual Capitalist. 15. 10. 2021.

[5] "E-Books Still No Match for Printed Books". Statista. 21. 4. 2022.

[6] "Physical books still outsell e-books — and here's why". CNBC. 19. 9. 2019. Pristupljeno 2. 1. 2021.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]